KONFERENCIJA O OBVEZNOM PRAVU

Prijedlozi izlaganja na konferenciji trebaju biti povezani s nekom od niže navedenih tema konferencije.

1. Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu

Izlaganja u okviru ove teme konferencije trebala bi se baviti identifikacijom i analizom poredbenopravnih utjecaja na rješenja sadržana u hrvatskom Zakonu o obveznim odnosima iz 2005. godine (ZOO), kao kodifikaciji općeg obveznog prava, odnosno na rješenja sadržana u ranijem Zakonu o obveznim odnosima iz 1978. godine (ZOO/1978) koja su u značajnoj mjeri preuzeta u odredbe ZOO-a. Tema prijavljenog izlaganja trebao bi biti izabrani pravni institut ili pravno pravilo koje je u ZOO, odnosno ZOO/1978 preneseno iz poredbenog prava, a analizom izabranog pravnog instituta ili pravnog pravila trebalo bi obuhvatiti njegov razvoj u sudskoj praksi i pravnoj znanosti. Od posebnog su interesa i izlaganja koja se bave potencijalnim konfliktima u sustavu obveznog prava koji su posljedica prijenosa pravnih instituta i pravila iz različitih pravnih poredaka.

2. Nove kodifikacije obveznog prava na području srednje i jugoistočne Europe

Obvezno pravo je u posljednja dva desetljeća u brojnim državama srednje i jugoistočne Europe osuvremenjeno bilo putem donošenja novih kodifikacija obveznog prava, bilo putem stvaranja novih građanskih zakonika, bilo putem opsežnijih reformi postojećih građanskih zakonika, odnosno temeljnih propisa obveznog prava. U pojedinim državama srednje i jugoistočne Europe aktualni su novi prijedlozi zakonodavnih reformi obveznog prava ili je u tijeku rasprava o potrebi opsežnije reforme obveznog prava. U okviru ove teme prihvaćaju se izlaganja koja se bave provedenim ili planiranim reformama nacionalnog obveznog prava na području srednje i jugoistočne Europe. Jedna od mogućih zadaća izlaganja prijavljenih u okviru ove teme jest identifikacija odstupanja novih kodifikacija obveznog prava od rješenja sadržanih u ranijim propisima i analiza uzroka tih odstupanja. Osobito se prihvaćaju izlaganja koja se bave nominalno istovjetnim pravnim pravilima sadržanim u različitim novim kodifikacijama obveznog prava i analizom njihovog razvoja u sudskoj praksi i pravnoj znanosti u više različitih pravnih poredaka.

3. Nacionalno obvezno pravo pod utjecajem prava Europske unije

U okviru ove teme prihvaćaju se izlaganja koja se bave usklađivanjem nacionalnih propisa obveznog prava s pravom Europske unije i njihovom primjenom u svjetlu ciljeva izvora prava Europske unije. Od posebnog interesa su izlaganja koja se bave posljedicama ugrađivanja autonomnih pravnih instituta prava Europske unije u nacionalno pravo na sustav nacionalnog obveznog prava. Osim eventualnim nedostatcima i poteškoćama pri transponiranju direktiva Europske unije u nacionalno pravo, izlaganja prijavljena u okviru ove teme trebala bi poredbenopravnom analizom ispitati pravna rješenja u više različitih europskih nacionalnih pravnih poredaka. Od posebnog su interesa i izlaganja koja analiziraju rješenja sadržana u novim direktivama Europske unije kojima se uređuju pojedini aspekti ugovornog prava na jedinstvenom digitalnom tržištu.

4. Obvezno pravo i izazovi suvremenog doba

U okviru ove teme prihvaćaju se izlaganja koja se bave obveznopravnim aspektima novih tehnologija i novih društvenih pojava suvremenog doba (primjerice, tzv. pametni ugovori, kriptovalute, blockchain tehnologija, umjetna inteligencija, društvene mreže, obveznopravni aspekti ekonomije dijeljenja i kružne ekonomije). Izlaganja bi se trebala orijentirati na pitanje pružaju li postojeća pravna rješenja u nacionalnom pravu odgovore na obveznopravna pitanja koja nameću suvremene tehnologije i društvene pojave, odnosno je li potrebna odgovarajuća modifikacija postojećih pravnih rješenja ili je nužno stvaranje posve novih posebnih pravnih pravila orijentiranih na izazove koje nameću nove tehnologije i društvene pojave.

5. Ususret četrdesetoj obljetnici Konvencije UN-a o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe: autonomija konvencije i nacionalna prava kupoprodaje

Povodom skorašnje četrdesete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. godine (Bečka konvencija) vrijedno je analizirati razvitak autonomne primjene Bečke konvencije i primjenu nacionalnih prava na popunjavanje njenih pravnih praznina. Od posebnoga interesa su izlaganja koja se bave utjecajem rješenja sadržanih u Bečkoj konvenciji na izvore nacionalnog prava na području Europe, izvore prava Europske unije i sudsku praksu država članica Bečke konvencije.