Sažetak

U današnjem svijetu tehnološke revolucije licencija prava industrijskog vlasništva i neformalnog intelektualnog vlasništva jedan je od najvažnijih i najraširenijih pravnih poslova. Hrvatsko zakonodavstvo uređuje ugovor o licenciji unutar Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa kojim se uređuju obveznopravni odnosi. Međutim, uređenje ugovora o licenciji općim propisom kojim se uređuju obvezni odnosi nije sasvim uobičajeno u komparativnim zakonodavstvima koja su inače uzor i inspiracija hrvatskom zakonodavstvu. Način uređenja za koji se odlučio hrvatski zakonodavac ima svojih prednosti, ali i manjkavosti. Prije svega terminologija korištena u relevantnim odredbama u jednom dijelu nije prikladna odnosno usklađena s posebnim zakonodavstvom kojim se uređuju predmeti ugovora o licenciji. Također, postavlja se pitanje opsega primjene ugovora o licenciji s obzirom na usko definiran predmet ugovora o licenciji. To se osobito čini problematičnim u odnosu na autorskopravni ugovor te razvoj novih predmeta prava industrijskog vlasništva i neformalnog intelektualnog vlasništva. Kako se nove tehnologije pojavljuju, očekivano je da se novi modeli licenciranja nastavljaju razvijati kako bi zadovoljili izmijenjene potrebe pojedinih industrija. Slijedom navedenog, potrebno je preispitati predstavlja li postojeće uređenje ugovora o licenciji najprikladniji način uređenja licenciranja prava industrijskog vlasništva i neformalnog intelektualnog vlasništva te, ako ne, implementirati odgovarajuće izmjene u zakonodavstvu.

Ključne riječi: licencija, prava intelektualnog vlasništva, autorskopravni ugovor.

Summary

In today's world of technological revolution, the licensing of industrial property rights and informal intellectual property is one of the most important and widespread legal instruments. The Croatian legislation regulates the license agreement within the Obligations Act as a general regulation governing obligations. Nevertheless, the regulation of license contracts by a general regulation on civil obligations is not quite common in comparative legislations, which are otherwise a model and inspiration for Croatian legislation. The method of regulation chosen by the Croatian legislator has its advantages, but also its disadvantages. Most importantly, the terminology used in the relevant provisions in one part is not appropriate or aligned with the special legislation that regulates the subject matter of the license agreement. Moreover, there is a question of the scope of application of the license agreement, considering the narrowly defined subject matter of the license agreement. This seems particularly problematic in relation to the copyright contract and the development of new subject matters of industrial property rights and soft intellectual property. As new technologies emerge, it is expected that new licensing models will continue to evolve to meet the changing needs of individual industries. Following the above, it is necessary to review whether the existing regulation of license agreements represents the most appropriate manner of regulating the licensing of industrial property rights and soft intellectual property, and if not, implement appropriate changes in the legislation.

Keywords: licensing agreement, intellectual property rights, copyright agreement.

Cijelo poglavlje

Cijelo poglavlje dostupno je za preuzimanje ovdje (PDF).

Full chapter

The entire chapter is available for download here (PDF).

Bibliography

Benlty L., „The 'Extraordinary Multiplicity' of Intellectual Property Laws in the British Colonies in the Nineteenth Century“ (2011.) 12 (1) Theoretical Inquiries in Law 161 <https://doi.org/10.2202/1565-3404.1266>

Bently L. i Sherman B., Intellectual Property Law (2. izd., Oxford University Press, 2004.)

Crnić I., Zakon o obveznim odnosima: Opsežna sudska praksa, napomene i komentari, detaljno abecedno kazalo pojmova (6. izd., Organizator, 2016.)

Državni zavod za intelektualno vlasništvo, „Godišnje izvješće“ (Dziv.hr) <www.dziv.hr/hr/o-zavodu/godisnje-izvjesce/arhiva-g-i/> (pristupljeno 18. 6. 2024.)

Državni zavod za intelektualno vlasništvo, „Povijest zakona o autorskom pravu u Hrvatskoj“ (Dziv.hr) <www.dziv.hr/files/File/o-zavodu/povijest/Povijest_ZAPSP_HR.pdf> (pristupljeno: 18. 6. 2024.)

Epstein R. A., „ The Basic Structure of Intellectual Property Law“, u: Dreyfuss R. C. i Pila J. (ur.) The Oxford Handbook of Intellectual Property Law (Oxford University Press, 2018.) <https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780198758457.013.7>

European Union Intellectual Property Office i European Patent Office, IPR-intensive industries and economic performance in the European Union (3. izd., EUIPO – EPO, 2019.)

Europska komisija, „Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a“ (Komunikacija), COM(2020) 760 final

Gavella N., Privatno pravo (Narodne novine, 2019.)

Glare P. G. W. (ur.), Oxford Latin Dictionary (2. izd., Oxford University Press, 2012.)

Gliha D. i Marković S., „Prilagodba (hrvatskog) autorskopravnog zakonodavstva jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije s osvrtom na Ustav Republike Hrvatske“, u: Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse: Godišnjak 29 (Organizator, 2022.)

Gliha I., „Nakladnički ugovor u svjetlu njegova razvoja u Hrvatskoj“ (1995.) 45 Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 483

Gliha I., Autorsko pravo: zbirka propisa (Informator, 2000.)

Gorenc V. (red.), Komentar Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, 2014.)

Gorenc V., Privredno pravo – ugovori (Školska knjiga, 1988.)

Grosheide F. W., Auteursrecht op maat: beschouwingen over de grondslagen van het auteursrecht in een rechtspolit (Kluwer, 1986.)

Henneberg I., Autorsko pravo (Informator, 1996.)

Hughes J., „A Short History of Intellectual Property in Relation to Copyright“ (2012.) 33 Cardozo Law Review 1293

Kalinski I., „Licenca ili licencija“ (1969.) 17 (5) Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika 159

Kasdan M., „Intellectual Property Licensing“, u: Dreyfuss R. C. i Pila J. (ur.) The Oxford Handbook of Intellectual Property Law (Oxford University Press, 2018.) <https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780198758457.013.41>

Kolstad O., „Competition law and intellectual property right – outline of an economics-based approach“, u: Drexl J. (ur.), Research Handbook on Intellectual Property and Competition Law (Edward Elgar, 2008.) <https://doi.org/10.4337/9781848443853.00008>

Mackenrodt M.-O., „Assessing the effects of intellectual property rights in network standards“, u: Drexl J. (ur.), Research Handbook on Intellectual Property and Competition Law (Edward Elgar, 2008.) <https://doi.org/10.4337/9781848443853.00011>

Maurer S. M. i Scotchmer S., „The Independent Invention Defence in Intellectual Property“ (2002.) 69 Economica 535 <https://doi.org/10.1111/1468-0335.00299>

Maurer S. M., „Intellectual Property Incentives: Economics and Policy Implications“, u: Dreyfuss R. C. i Pila J. (ur.) The Oxford Handbook of Intellectual Property Law (Oxford University Press, 2018.) <https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780198758457.013.30>

May C. i Sell S. K., Intellectual Property Rights: A Critical History (Lynne Rienner Publishers, 2006.) <https://doi.org/10.1515/9781626370029>

Merges R. P., „What Kind of Rights Are Intellectual Property Rights?“, u: Dreyfuss R. C. i Pila J. (ur.) The Oxford Handbook of Intellectual Property Law (Oxford University Press, 2018.) <https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780198758457.013.8>

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, „Prava intelektualnog vlasništva: Minivodič za poslovnu zajednicu“ (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 2009.)

Organisation for Economic Co-operation and Development, „Licensing of IP Rights and Competition Law: Background Note“ (OECD.org, 6 6. 2019.) <www.oecd.org/daf/competition/licensing-of-ip-rights-and-competition-law.htm> (pristupljeno: 10. 7. 2023.)

Organisation for Economic Co-operation and Development, Enquiries Into Intellectual Property's Economic Impact (OECD, 2015.)

Petrak M., „Falsa nominatio non nocet (I.)“ (2014.) 62 (6242–6243) Informator 3

Tot I., „Prestanak trajnih obveznih odnosa“ (2018.) 39 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1171 <https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.3.2>

Turner J. D. C., Intellectual Property and EU Competition Law (Oxford University Press, 2010.)

Velagić Z. i Hocenski I., „Autorstvo u hrvatskim zakonima o autorskom pravu od 1846. do 2007. godine“ (2014.) 7 (2) Libellarium 231 <https://doi.org/10.15291/libellarium.v7i2.204>

Verona A., Licencni ugovor u jugoslavenskom, inozemnom i međunarodnom pravu (Informator, 1981.)

WIPO, „Razmjena vrijednosti: Pregovaranje o sporazumima o licenciranju tehnologije, priručnik za obuku“ (DZIV i WIPO, 2006.)

WIPO, „Trade Secrets“ <www.wipo.int/tradesecrets/en/> (pristupljeno: 18. 6. 2024.) 

Autor

Dr. sc. Dino Gliha, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr. sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac i dr. sc. Dino Gliha, Zagreb.

ORCID: http://orcid.org/0000-0002-8948-1458.

Prijedlog citiranja (OSCOLA, 4. izd.)

Dino Gliha, "Uređenje ugovora o licenciji općim propisom obveznog prava de lege lata i de lege ferenda s posebnim osvrtom na odnos s autorskopravnim ugovorom", u: Ivan Tot (ur.), Modernizacija Zakona o obveznim odnosima: Rasprave o potrebi reforme obveznog prava (Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet, 2024.), 323-363.

Cite this chapter (OSCOLA, 4th edn.)

Dino Gliha, 'Uređenje ugovora o licenciji općim propisom obveznog prava de lege lata i de lege ferenda s posebnim osvrtom na odnos s autorskopravnim ugovorom' in Ivan Tot (ed), Modernizacija Zakona o obveznim odnosima: Rasprave o potrebi reforme obveznog prava (Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet 2024), 323-363.