Sažetak

U poglavlju se obrazlažu uloga, pravna priroda i gospodarska svrha pisma namjere u Zakonu o obveznim odnosima, s osobitim osvrtom na trgovačke odnose. Zauzima se stajalište da se kod pisma namjere radi o jednostrano ili dvostrano izraženoj spremnosti volje (namjere) na sklapanje određenog budućeg ugovora, odnosno na poduzimanje drugih pravnih radnji u predugovornom stadiju. Međutim, za razliku od radnji koje se poduzimaju povodom sklopljenog ugovora, radnje koje se poduzimaju povodom pisma namjere u pravilu nisu obvezujuće pa se načelno ne mogu niti prisilno ostvariti. Stoga se sa stajališta obveznog prava radi o neobičnom institutu čiji se nastanak i razvoj veže za autonomno trgovačko pravo, iako svoju primjenu nalazi jednako u građanskim i potrošačkim odnosima. Pismo namjere se ubraja u širu kategoriju poslova koji se nazivaju gentleman's agreement, a koji počivaju na povjerenju u danu riječ sukladno opće prihvaćenim pravilima poštenog i pristojnog ponašanja. U poglavlju se obrađuju najčešći pojavni oblici pisma namjere u poslovnoj praksi. Iako ono po svojoj pravnoj naravi nema obvezujući učinak, u praksi nalazimo cijeli niz obvezujućih klauzula koje redovito prate takve izjave. Zauzima se stajalište da pismo namjere mora sadržavati barem jasno izraženu predanost ili spremnost (namjeru) na pregovore o sklapanju određenog ugovora, pri čemu takvo očitovanje ne stvara obvezu na pregovore, dok s druge strane ipak ima neke (posredne) pravne učinke. Zbog toga se ono redovito nalazi na razmeđu pregovora i ugovora. U poglavlju se daju savjeti o tome kako pristupiti sastavljanju pisama namjere, a posebno se analiziraju pravni učinci povrede tako dane izjave.

Ključne riječi: pismo namjere, sklapanje ugovora, gentleman's agreement, predugovorna odgovornost za naknadu štete.

Summary

The chapter elaborates on the role, legal nature, and economic purpose of the letter of intent under the Croatian Obligations Act, with special reference to commercial transactions. The letter of intent is deemed to represent a unilateral or bilateral expression of readiness (intention) to conclude a specific future contract or to undertake other activities in the pre-contractual stage. Nevertheless, as opposed to the usual activities taken after a contract is concluded, the activities taken with regard to the letter of intent are generally not binding and they are in principle unenforceable. Consequently, from the position of contract law, the letter of intent represents an unusual legal institute whose origin and development are connected to autonomous commercial law, although it finds its application both in civil and in consumer transactions. The letter of intent belongs to a broader legal category called ‘gentleman's agreement’. Such agreements rest on trust in the given word in accordance with generally accepted rules of fair and decent behaviour. The chapter further elaborates on the most common forms of letters of intent in business practices. Irrespective of the fact that by its legal nature the letter of intent does not have a binding effect, in practice we regularly find that binding clauses regularly accompany such statements. The point of view is taken that the letter of intent must contain at least a clearly expressed commitment or willingness (intention) to negotiate the conclusion of a specific contract, whereby such a statement does not create an obligation to negotiate, while on the other hand it does have some (indirect) legal effects. Hence, letters of intent can be placed somewhere between negotiations and a contract. In addition, the chapter provides advice on how to approach the drafting of such statements and analyses legal effects of their breach.

Keywords: letter of intent, conclusion of a contract, gentleman's agreement, pre-contractual liability for damages.

Cijelo poglavlje

Cijelo poglavlje dostupno je za preuzimanje ovdje (PDF).

Full chapter

The entire chapter is available for download here (PDF).

Bibliography

Barbić J., Sklapanje ugovora po zakonu o obveznim odnosima (suglasnost volja) (Informator, 1980.)

Baretić M., „Predugovorna odgovornost za štetu“ (magistarski rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.)

Baretić M., „Predugovorna odgovornost za štetu“, u: Baretić M. i dr., Odgovornost za štetu i osiguranje od odgovornosti za štetu (Inženjerski biro, 2011.)

Bellinghausen J., „Vertragsabschluss und Mängel beim Vertragsabschluss“, u: Hannemann T. i Wiegner M. (ur.), Münchener Anwalts Handbuch: Mietrecht (5. izd., C. H. Beck, 2019.)

Bergjan R., „Die Haftung aus culpa in contrahendo beim Letter of Intent nach neuem Schuldrecht“ [2004.] ZIP – Zeitschrift für Wirtschaftsrecht 395

Dauner-Lieb B. i Langen W. (ur.), BGB: Schuldrecht: Band 2 (3. izd., Nomos, 2016.)

Fietz E., „Mergers & Acquistions“, u: Umnuß K. (ur.), Corporate Compliance Checklisten: Rechtliche Risiken im Unternehmen erkennen und vermeiden (3. izd., C. H. Beck, 2017.)

Fischer N., „Absichtserklärung (Letter of Intent)“, u: Alvermann J. i dr., Formularbuch Recht und Steuern: Gesellschaftsverträge, Sonstige Verträge, Besteuerungsverfahren, Rechtsmittelverfahren, Steuerstratverfahren (9. izd., C. H. Beck, 2017.)

Furmston M., Tolhurst G. J. i Mik E., „Letters of Intent“, u: Furmston M. i Tolhurst G. J., Contract formation: Law and Practice (2. izd., Oxford University Press, 2016.)

Goldštajn A., Trgovačko ugovorno pravo: Međunarodno i komparativno (Narodne novine, 1991.)

Gorenc V. (red.), Komentar Zakona o obveznim odnosima (RRiF Plus, 2005.)

Heussen B., Letter of Intent: Absichtserklärungen, Geheimhaltungsvereinbarungen, Optionen, Vorverträge (2. izd., Verlag Dr. Otto Schmidt, 2014.) <https://doi.org/10.9785/ovs.9783504383503>

Homburger T. C. i Shueller J. R., „Letters of Intent–A Trap for the Unwary“ (2002.) 37 Real Property, Probate and Trust Journal 509

Jakšić T., „Čvrste pokroviteljske izjave – pravna narav ugovora, predmet i povreda obveze pokrovitelja, stečajni postupak i postupak izvanredne uprave“ (2018.) 39 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 773 <https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.2.3>

Jakšić T., „Smanjenje ugovorne kazne prema čl. 354. Zakona o obveznim odnosima“ (2022.) 72 Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 565 <https://doi.org/10.3935/zpfz.72.12.16>

Kisser J., Best Practice – Patronatserklärung (Lexis Nexis, 2013.)

Klarić P. i Vedriš M., Građansko pravo (11. izd., Narodne novine, 2008.)

Koch J., Die Patronatserklärung (Mohr Siebeck, 2005.) <https://doi.org/10.1628/978-3-16-157960-8>

Kösters F., „Letter of Intent – Erscheinungsformen und Gestaltungshinweise“ [1999.] NZG – Neue Zeitschrift für Gesellschaftsrecht 623

Lake R. B. i Draetta U., Letters of Intent and Other Precontractual Documents (2. izd., Butterworth Legal Publishers, 1989.)

Lindner-Figura J., „Der Letter of Intent im gewerblichen Mietrecht“ (2000.) 3 NZM – Neue Zeitschrift für Miet- und Wohnungsrecht 1193

Miladin P., „Razgraničenje između klauzula o ugovornoj kazni i klauzula s paušaliziranim zahtjevima za naknadom štete“ (2002.) 52 Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 385

Meyer-Sparenberg W., „Absichterklärung (Letter of Intent)“, u: Hoffmann-Becking M. i Gebele A. (ur.), Beck'sches Formularbuch: Bürgerliches, Handels- und Wirtschaftsrecht (13. izd., C. H. Beck, 2019.)

Radišić J., Obligaciono pravo: Opšti deo (2. izd., Suvremena administracija, 1982.)

Schubert C. (ur.), Münchener Kommentar zum Bürgerlichen Gesetzbuch: Band 1: Allgemeiner Teil (§§ 1–240, AllgPersönIR, ProstG, AGG) (8. izd., C. H. Beck, 2018.)

Stellmann F., „Anbahnungsverhältnisse“, u: Lindner-Figura J., Oprée F. i Stellmann F. (ur.), Geschäftsraummiete (4. izd., C. H. Beck, 2017.)

Vukmir B., „Pisma namjere i drugi predugovorni dogovori“ (2000.) 39 Pravo u gospodarstvu 386

Vukmir B., Strategija i taktika pregovaranja (RRIF-plus, 2001.)

Wolf M., „Rechtsgeschäfte im Vorfeld von Grundstücksübertragungen und ihre eingeschränkte Beurkundungsbedürftigkeit“ [1995.] DNotZ – Deutsche Notar-Zeitschrift  179

Autori

Petar Ceronja, mag. iur., glavni tajnik na Sveučilištu u Zagrebu Pravnom fakultetu.

ORCID: https://orcid.org/ 0000-0002-0513-779X.

Dr. sc. Tomislav Jakšić, izvanredni profesor na Sveučilištu u Zagrebu Pravnom fakultetu, Katedri za trgovačko pravo i pravo društava.

ORCID: https://orcid.org/0000-0002-8798-2208.

Prijedlog citiranja (OSCOLA, 4. izd.)

Petar Ceronja i Tomislav Jakšić, "Pismo namjere i Zakon o obveznim odnosima", u: Ivan Tot (ur.), Modernizacija Zakona o obveznim odnosima: Rasprave o potrebi reforme obveznog prava (Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet, 2024.), 93-131.

Cite this chapter (OSCOLA, 4th edn.)

Petar Ceronja and Tomislav Jakšić, 'Pismo namjere i Zakon o obveznim odnosima' in Ivan Tot (ed), Modernizacija Zakona o obveznim odnosima: Rasprave o potrebi reforme obveznog prava (Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet 2024), 93-131.