Sažetak

O zabludi kao institutu građanskog prava moguće je govoriti s više aspekata, no u posljednje vrijeme njezin se pojam na određeni način redefinira. U poglavlju se pokazuje u kojem se pravnoteorijskom smislu institut razvija i u koja nova područja ulazi. U ovu je svrhu institut istražen u poredbenopravnim sustavima usporedbom rješenja koja ponajprije dolaze iz germanskog kontinentalnog pravnog kruga, ali i pojedinih rješenja iz francuskog i talijanskog prava. Temeljno je analizirano uređenje zablude u hrvatskom pravu i njegova geneza. Važan segment istraživanja uključuje istraživanje sudske prakse (nacionalnih i supranacionalnih sudova). U najopćenitijim crtama, najprije se govori o pojmu zablude i njegovu razlikovanju od sličnih instituta (prijevare, nesporazuma, neznanja). Zatim se detaljnije govori o tzv. bitnoj zabludi kao pravno relevantnoj zabludi. Pri tome se ukazuje na supranacionalna rješenja koja omogućavaju proširiti značenje instituta, a kao primjer i uvođenjem tzv. predvidljivosti u smislu sastavnice načela zakonitosti s naslova konvencijske zaštite. Nadalje, posebna pažnja posvećena je pojedinim vrstama zablude kao i pravnim učincima zablude na građanskopravne odnose.

Ključne riječi: zabluda, mane volje, neznanje, nevaljanost ugovora.

Summary

Misrepresentation is a civil law concept that can be discussed taking different approaches. The concept of misrepresentation is lately being redefined. This chapter shows how the concept is developing and which new areas it touches upon. For the purposes of this chapter, the concept is discussed from the perspective of comparative law by comparing solutions coming from continental Germanic legal traditions, as well as the solutions both in the French and in the Italian law. First and foremost, the chapter gives an analysis of the regulation and the genesis of misrepresentation in the Croatian law. What also makes an important part of the study is the research into case law (national and supranational courts). In general, the authors deal with the concept of misrepresentation and differentiate it from similar concepts (fraud, misunderstanding, ignorance). The chapter then deals in greater detail with the so-called essential misrepresentation as legally relevant misrepresentation, thereby highlighting the solutions in supranational case law that make it possible to broaden the meaning of the misrepresentation. An example of a solution is the introduction of the so-called predictability as a component of the principle of legality under the terms of the European Convention on Human Rights. Furthermore, special attention is paid to particular types of misrepresentation, as well as the legal effects of misrepresentation on civil law relationships.

Keywords: misrepresentation, defects in consent, ignorance, invalidity of contract.

Cijelo poglavlje

Cijelo poglavlje dostupno je za preuzimanje ovdje (PDF).

Full chapter

The entire chapter is available for download here (PDF).

Bibliography

Aras Kramar S., Turk M. i Vučko K., „Završno izvješće o provedenom istraživanju o primjeni Uredbe o nasljeđivanju u Hrvatskoj i Sloveniji“ (Hrvatski pravni centar, 2019.) <www.hjk.hr/Portals/0/ForumUpload/dokumenti/Zavrsno%20izvjesce_hrv.pdf> (pristupljeno 27. 1. 2020.)

Belanić L., „Prijevara kao mana volje u građanskom pravu s osvrtom na sudsku praksu“, u: Slakoper Z., Bukovac Puvača M. i Mihelčić G. (ur.), Liber Amicorum Aldo Radolović: Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Aldu Radoloviću (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018.)

Blagojević B. T. i Krulj V. (red.), Komentar Zakona o obligacionim odnosima: I. knjiga (1. izd., Savremena administracija, 1980.)

Crnić I., Zakon o obveznim odnosima: S izmjenama iz 2018. i dodatnom sudskom praksom (7. izd., Organizator, 2018.)

Čuveljak J., „Zabluda u obveznom pravu“ (2007.) 16 (6) Pravo i porezi 12

Golub A., „Poništaj ugovora zbog zablude“, u: Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Tradicionalno XXI. savjetovanje: Aktualnosti hrvatskog zakonodavsta i pravne prakse: Godišnjak 13 (Organizator, 2006.)

Gorenc V. (red.), Komentar Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, 2014.)

Honsell H., Vogt N. P. i Wiegand W. (ur.), Basler Kommentar zum Schweizerischen Privatrecht: Obligationenrecht I: Art. 1–529 OR (3. izd., Helbing & Lichtenhahn, 2003.)

Josipović T., Zaštita potrošača od nepoštenih ugovornih odredbi: Načela i standardi zaštite u odlukama Suda Europske unije (Narodne novine, 2018.)

Klarić P. i Vedriš M., Građansko pravo (9. izd., Narodne novine, 2006.)

Koziol H., Bydlinski P. i Bollenberger R. (ur.), Kurzkommentar zum ABGB (2. izd., Springer, 2007.)

Martinek M. (red.), J. von Staudingers Kommentar zum Bürgerlichen Gesetzbuch mit Einführungsgesetz und Nebengesetzen: Eckpfeiler des Zivilrechts (2. izd., Sellier – de Gruyter, 2008.)

Napijalo D., „Kvalificirana zabluda kao pravni razlog za poništenje ugovora“ (1991.) 64 (9–12) Odvjetnik 35

Perović S., Obligaciono pravo: Knjiga prva (4. izd., Privredna štampa, 1980.)

Perović S., „Zabluda“, u: Ristić S. i dr. (ur.), Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada, vol. 3 (Službeni list SFRJ, 1978.)

Petrak M., „Pravna narav zablude u rimskom pravu i hrvatskom ugovornom pravu“ (1998.) 48 Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 577

Petrić S. i Mišćenić E., „‘Zakonitost’ CHF i HRK/CHF kredita“ (2019.) 1 (3) Zakonitost 17

Radolović A., „Čl. 61. ZOO u sudskoj praksi“ (1998.) 2 (5) Vladavina prava 169

Slakoper Z. i Gorenc V., uz suradnju Bukovac Puvača M., Obvezno pravo: Opći dio: Sklapanje, promjene i prestanak ugovora (Novi informator i Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2009.)

Vizner B., Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima: Knjiga I: Član 1 – 157 (vlastita naklada, 1978.)

Vuković M., Opći dio građanskog prava: Knjiga II (Školska knjiga, 1960.)

Autori

Dr. sc. Loris Belanić, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Katedri za građansko pravo.

ORCID: http://orcid.org/0000-0002-8275-488X.

Dr. sc. Gabrijela Mihelčić, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Katedri za građansko pravo.

ORCID: http://orcid.org/0000-0002-7956-2668. 

Prijedlog citiranja (OSCOLA, 4. izd.)

Loris Belanić i Gabrijela Mihelčić, "Zabluda kao mana volje i njezini dosezi u suvremenom razvoju građanskog prava", u: Ivan Tot i Zvonimir Slakoper (ur.), Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022.), 163-192.

Cite this chapter (OSCOLA, 4th edn.)

Loris Belanić and Gabrijela Mihelčić, 'Zabluda kao mana volje i njezini dosezi u suvremenom razvoju građanskog prava' in Ivan Tot and Zvonimir Slakoper (eds), Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022), 163-192.