Krivnja kod ugovorne odgovornosti za štetu

Saša Nikšić

Sažetak


Osim nekoliko značajnih promjena, novi Zakon o obveznim odnosima (ZOO) pretrpio je čitav niz izmjena u detaljima, zbog kojih se otvorio ili će se tek otvoriti veliki broj pitanja tumačenja zakonskog teksta. Jedan od takvih detalja moguće je pronaći u odredbi čl. 343. ZOO-a u kojoj je u okviru pravila o ugovornoj odgovornosti za štetu propisano da se štetnika oslobađa od odgovornosti za štetu ako dokaže da je šteta posljedica više sile. Stari Zakon o obveznim odnosima u odredbi čl. 263. propisivao je lakše pretpostavke za oslobađanje od odgovornosti za štetu jer nije predviđao kriterij vanjskog, izvanrednog, a prema nekim tumačenjima ni nepredvidivog uzroka kao razlog za oslobođenje od odgovornosti. Propisivanje više sile kao razloga za oslobođenje od odgovornosti u načelu upućuje na zaključak da je riječ o objektivnoj odgovornosti za štetu. Ako je riječ o subjektivnoj odgovornosti za štetu, jednostavno nema smisla propisivati tako strogi razlog za oslobođenje od odgovornosti jer je sa stajališta štetnika mnogo lakše dokazati nepostojanje krivnje (i to izravno ili neizravno, npr. dokazivanjem da je šteta nastala slučajno), nego dokazivati višu silu. S druge strane, kod pravila o obujmu odgovornosti za štetu novi ZOO zadržao je pojedine vrste i stupnjeve krivnje kao kriterije za ograničavanje obujma odgovornosti, što bi značilo da krivnja ipak jest potrebna za nastanak ugovorne odgovornosti za štetu.


Ključne riječi: krivnja, odgovornost za štetu, ugovor, ugovorna odgovornost.

Summary


Apart from several significant changes, the new Obligations Act (Zakon o obveznim odnosima, ZOO) was reformed in a wide range of details, which raised or shall raise many other questions concerning the interpretation of the new legislation. One such detail can be found in Article 343 of the new ZOO, which, within provisions on contractual liability for damages, stipulates that the person who inflicted the damage shall be exonerated from liability if they prove that the damage was due to vis major. The old Obligations Act prescribed exonerating conditions that were not so burdensome for the debtor in Article 263, because it did not require external, exceptional, and according to at least some interpretations, even unforeseeable circumstances. Prescribing of vis major as an exonerating circumstance, as a matter of principle, suggests that contractual liability is a type of strict liability. In case of a fault liability, it would not make sense to introduce vis major at this point because, from the debtor’s point of view, it is much easier to prove the absence of fault (directly or indirectly), than to prove vis major. On the other hand, provisions on the amount of damages rely upon fault, which could mean that fault remains the condition of liability.


Keywords: fault, civil law liability, contract, contractual liability.

Cijelo poglavlje


Cijelo poglavlje dostupno je za preuzimanje ovdje (PDF).



Full chapter


The entire chapter is available for download here (PDF).

HOPPK_Knjiga 1_Poglavlje 05.pdf

Bibliography


Alessi D., „The Distinction between Obligations de Résultat and Obligations de Moyens and the Enforceability of Promises“ (2005.) 13 European Review of Private Law 657

Alpa G. i Zeno-Zencovich V., Italian Private Law (Routledge-Cavendish, 2007.)

Bar C. von i Clive E. (ur.), Principles, Definitions and Model Rules of European Private Law: Draft Common Frame of Reference (DCFR): Full Edition, vol. 1 (Sellier European Law Publishers, 2009.)

Beale H. G. (ur.), Chitty on Contracts: Volume I: General Principles (31. izd., Sweet & Maxwell, 2012.)

Ben-Shahar O. i Porat A. (ur.), Fault in American Contract Law (Cambridge University Press, 2013.)

Blagojević B. T. i Krulj V. (red.), Komentar Zakona o obligacionim odnosima: I. knjiga (2. izd., Savremena administracija, 1983.)

Bucher E., Schweizerisches Obligationenrecht: Allgemeiner Teil ohne Deliktsrecht (2. izd., Schulthess Polygraphischer Verlag, 1988.)

Crnić I., Zakon o obveznim odnosima: Autorski pročišćeni tekst s opsežnom sudskom praksom i prilozima (4. izd., Organizator, 2002.)

Dauner-Lieb B. i Langen W. (ur.), BGB: Schuldrecht: Band 2/1: §§ 241–610 (3. izd., Nomos, 2016.)

Đorđević M., „Kritički osvrt na naučne rasprave o osnovu ugovorne odgovornosti prema odredbama Konvencije UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe“ [2015.] Harmonius 28

Ferrari F., „Comparative Ruminations on the Foreseeability of Damages in Contract Law“ (1993.) 53 Louisiana Law Review 1257

Gorenc V. (red.), Komentar Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, 2014.)

Honsell H., Vogt N. P. i Wiegand W. (ur.), Basler Kommentar zum Schweizerischen Privatrecht: Obligationenrecht I: Art. 1–529 OR (3. izd., Helbing & Lichtenhahn, 2003.)

Juhart M. i Plavšak N. (red.), Obligacijski zakonik s komentarjem: 2. knjiga: Splošni del: 190. do 434. člen (GV Založba, 2003.)

Karanikić Mirić M., Objektivna odgovornost za štetu (Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013.)

Klarić P., Odštetno pravo (4. izd., Narodne novine, 2003.)

Klarić P. i Vedriš M., Građansko pravo (14. izd., Narodne novine, 2014.)

Konstantinović M., Obligacije i ugovori: Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima (Pravni fakultet u Beogradu, 1969.)

Liao W., The Application of the Theory of Efficient Breach in Contract Law (Intersentia, 2015.)

Perović S. i Stojanović D. (red.), Komentar Zakona o obligacionim odnosima: Knjiga prva (Kulturni centar Gornji Milanovac i Pravni fakultet Kragujevac, 1980.)

Posner E. A., „Fault in Contract Law (2009.) 107 Michigan Law Review 1431

Saidov D. i Cunnington R. (ur.), Contract Damages: Domestic and International Perspectives (Hart Publishing, 2008.)

Schwenzer I., „Force Majeure and Hardship in International Sales Contracts“ (2008.) 39 Victoria University of Wellington Law Review 709

Schwenzer I. (ur.), Schlechtriem & Schwenzer: Commentary on the UN Convention on the International Sale of Goods (CISG) (3. izd., Oxford University Press, 2010.)

Terré F., Simler P. i Lequette Y., Droit civil: Les obligations (11. izd., Dalloz, 2013.)

Vogenauer S. i Kleinheisterkamp J. (ur.), Commentary on the UNIDROIT Principles of International Commercial Contracts (PICC) (1. izd., Oxford University Press, 2009.)

Welser R. i Zöchling-Jud B., Grundriss des bürgerlichen Rechts: Band II: Schuldrecht Allgemeiner Teil, Schuldrecht Besonderer Teil, Erbrecht (14. izd., Manz, 2015.)

Werro F., La responsabilité civile (Stämpfli Editions, 2017.) 

Autor


Dr. sc. Saša Nikšić, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Katedri za građansko pravo.

ORCID: http://orcid.org/0000-0001-6170-1781.

Prijedlog citiranja (OSCOLA, 4. izd.)


Saša Nikšić, "Krivnja kod ugovorne odgovornosti za štetu", u: Ivan Tot i Zvonimir Slakoper (ur.), Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022.), 193-216.



Cite this chapter (OSCOLA, 4th edn.)


Saša Nikšić, 'Krivnja kod ugovorne odgovornosti za štetu' in Ivan Tot and Zvonimir Slakoper (eds), Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022), 193-216.

About this chapter


Saša Nikšić, 'Krivnja kod ugovorne odgovornosti za štetu' in Ivan Tot and Zvonimir Slakoper (eds), Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: Petnaest godina Zakona o obveznim odnosima (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022), 193-216.


Publisher: 

Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet


Print ISBN: 

978-953-346-181-6


Online ISBN:

978-953-346-182-3


Part of the Hrvatsko obvezno pravo u poredbenopravnom kontekstu book series.

Print ISSN: 2939-4473

Online ISSN: 2939-4481